Namirnica: Višnje

ENG: Sour Cherrys LAT: Prunus cerasus REG: - Namirnica by coolinarika.com -

Zbog svojeg kiselijeg okusa višnje se najčešće koriste u pripremi džemova i likera. Izvrsno se nadopunjuju sa slatkim začinima, aromom citrusa i čokoladom. Često se kandiraju i upotrebljavaju za ukrašavanje slastica.

Opis i podrijetlo

Višnja (lat. Prunus cerasus) je drvo iz porodice Rosaceae, a pripada rodu Prunus, zajedno s trešnjom i šljivom. Kultivirana višnja selektirana je od raznih divljih vrsta Prunus cerasus. Prve kultivirane vrste pojavile su se na obalama Kaspijskog i Crnog mora, a bila je poznata starim Grcima u 3. stoljeću pr. Kr.
Bila je dosta popularna kod Perzijanaca i Rimljana, koji su je raširili po cijelom carstvu. U Ameriku je stigla odmah po doseljavanju prvih kolonizatora.

Drvo višnje naraste od 4-10 m, koje se više širi u širinu nego raste u visinu. Plod joj je kiselkast i opor, crvene boje. Razvoj ploda traje 2-3 mjeseca.

Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska vrijednost 100 g svježih višanja iznosi 50 kcal/209 kJ. Od toga sadrži 12,2% ugljikohidrata, 1% proteina i 0,3% masti.

Od minerala višnje sadrže značajnije količine kalcija (16 mg što čini 2% RDA), željezo (0,32 mg što čini 2% RDA), magnezij (9 mg što čini 2% RDA), fosfor (15 mg što čini 5,6% RDA), cink (0,1 mg što čini 1% RDA) i bakar (0,1mg što čini 10% RDA).

Od vitamina višnje u značajnijim količinama sadrže vitamin C (10 mg što čini 12,5% RDA), tiamin (0,03 mg što čini 3% RDA), riboflavin (0,04 mg što čini 3 % RDA), niacin (0,4 mg što čini 2,5% RDA), pantotensku kiselinu (0,14 mg što čini 2% RDA), vitamin B6 (0,04 što čini 3% RDA) i vitamin A (64 mcg što čini 4% RDA).

Od ostalih nutrijenata višnje na 100 g sadrže nešto vlakana, 1,6 g te fitokemikalije lutein i zeaksantin 85 mcg.

Ljekovitost

Poznato je da nutricionisti redovito preporučuju konzumiranje što više raznovrsnog voća, a razloga za konzumiranje višanja je uistinu mnogo. Ovi plodovi pobuđuju maštu i kreativnost raznolikošću pripreme, ali i nutritivnim bogatstvom. Višnje su toliko dobre da nisu samo zanimljive s gurmanskog stajališta, nego su i predmet brojnih znanstvenih studija.

Američko društvo kemičara navodi da 20 višanja dnevno ili koncentrat od te količine višanja ima isti učinak na oslobađanje od boli kao aspirin ili ibuprofen.

Višnje su poznate po svojoj živoj crvenoj boji. Tu boju duguju polifenolnim flavonoidima antocijanima, pigmentu koji daje crvenu, ljubičastu ili plavu boju voću, a najviše su koncentrirani u koži. Zahvaljujući antocijanima, ali i drugim fitokemikalijama (beta karoten, lutein i zeaksantin) višnje posjeduju snažno antioksidacijsko djelovanje koje vrlo povoljno utječe na zdravlje našeg organizma, a sadržaj im je veći nego u primjerice brusnicama i jagodama.
Antioksidativni učinak jači je nego u crnom vinu, tamnoj čokoladi ili 100% soku od naranče. Najjači učinak pokazuje koncentrat soka od višanja, zatim sušene višnje, zamrznute, a najmanje 100% sok od višanja.

Dio znanstvenih istraživanja proučavao je kako višnje utječu na oporavak sportaša nakon intenzivnih treninga. Studija provedena na Sveučilištu Vermont pokazala je da dva puta dnevno 350 ml 100% soka od višanja doprinosi smanjenju boli u mišićima. Sok od višanja kao dio režima treniranja prije i tijekom maratona doprinosi bržem oporavku i smanjenju upale mišića. Sve više nutricionista savjetuje višnje kao tretman za oporavak nakon raznih sportskih natjecanja.

Od polovice prošlog stoljeća prikupljaju se znanstveni dokazi o utjecaju ljekovitih sastojaka iz višanja na upalna stanja kao što je giht i artritis. Posljednja ispitivanja pokazuju da oko 300 g svježih višanja ili 250 ml soka doprinosi ublažavanju simptoma gihta. Znanstvenici s istraživačkog instituta Baylor pokazali su da dnevno konzumiranje višanja utječe pozitivno na smanjenja boli kod osteoartritisa. Stručnjaci iz Arthritis Foundation (SAD) preporučuju oboljelima od artritisa tri puta dnevno popiti 100% sok od višanja razrijeđenog s malo vode.

Konzumiranjem višanja potiče se zdravlje kardiovaskularnog sustava jer doprinose smanjenju razine kolesterola u krvi, smanjenju rizika od pojave ateroskleroze i metaboličkog sindroma.

Zvuči nevjerojatno, ali čini se da bi višnje mogle zamijeniti lijekove kao što su aspirin ili ibuprofen kod blažih bolova. Američko društvo kemičara navodi da 20 višanja dnevno ili koncentrat od te količine višanja ima isti učinak na oslobađanje od boli kao aspirin ili ibuprofen.

Od višanja se i bolje spava, jer je prirodan izvor hormona melatonina. S dvije čaše soka od višanja tjedno pomažemo regulaciji ritma srca što pomaže zdravijem snu.

Preliminarna istraživanja na laboratorijskim životinjama pokazuju obećavajuće rezultate o djelovanju fitokemikalija iz višanja na smanjenje rizika od pojave raka. Flavonoid kvercetin se pokazao kao vrlo moćni antikancerogeni agent, uz elaginsku kiselinu i perilil alkohol vrlo je snažan u borbi protiv raznih oblika raka.

Kupovanje i čuvanje

Višnje se dijele u dvije glavne skupine Bigarreaus s čvrstim tkivom i Gransili, Guines s mekšim tkivom. Glavne sorte višanja Morello i Amarelle. Danas postoje i mnogi hibridi kao što su višnje koje su kiselo, slatko gorke do opore. Punog su okusa i idealne za kuhanje, konzerviranje ili proizvodnju likera. Kupit ih možete svježe, zamrznute, sušene, kandirane, kao kompot, konzervirane u alkoholu ili sirupu od šećera s peteljkama, te kao liker ili rakija od višanja.

Kod kupnje svježih odaberite višnje svježe i neoštećene kože, po mogućnosti sa stabljikom. Višnje su najbolje kada su svježe ubrane i kao takve čuvajte nekoliko dana na hladnom mjestu, a kada ih kupite najbolje ih je konzumirati ili pripremiti istog dana.

Sok od višanja kao dio režima treniranja prije i tijekom maratona doprinosi bržem oporavku i smanjenju upale mišića.

Priprema jela s višnjama

Višnje prije pripreme najprije operite, a slatkaste su najbolje ako ih odmah konzumirate svježe ili pripremljene u voćnoj salati. Višnje sa stabljikom možete umakati u tamnu čokoladu pa ćete tako dobiti neobične slatkiše. Ako pak izvadite koštice s mašinom namijenjenom za to, višnje vam mogu biti odličan nadjev za biskvitne torte i kolače sa šlagom, za pite i savijače, a popularan su sastojak kod slatkih peciva, sladoleda, hladnih i toplih mesnih jela i njihovih umaka. Višnje i njihov umak izvrsno pristaju uz fino pečenu patku.

U Istočnoj Europi se priprema kiselkasta juha s višnjama i višnje u marinadi octa i začina koje su obično pratnja uz bogata mesna jela. Dalmatinska pašticada kao jedno od naših starih autohtonih jela, izvorno se u većem dijelu Dalmacije pripremala uz dodatak višanja koje su gotovo potpuno zamijenile suhe šljive koje su i dostupnije na tržištu.

Višnje možete sačuvati sušenjem na suncu ili u pećnici, stavljanjem u šećer ili rakiju, kandiranjem i glaziranjem u čokoladi. Od višanja svježih, sušenih i zamrznutih možete pripremiti kompot, ali i fine tople umake koji se kod posluživanja dodaju nabujcima, palačinkama, savijačama i kremastim kolačima. Veoma ukusna kombinacija slatkog citrusnog okusa, tamne čokolada i višanja nalazi se u nadaleko poznatoj Schwarzwald torti.