Namirnica: Bosiljak

Opis i podrijetlo

Bosiljak je biljka iz porodice usnjača, podrijetlom iz Indije, koju su na zapad prenijeli trgovci. Naziv basilicum latinizirana je izvedenica od grčke riječi basileos, što znači "kralj", čime bosiljak stoljećima dokazuje svoju važnost.

Nekad se bosiljak uzgajao u vladarskim vrtovima antičke Grčke i srednjovjekovnoga Bizanta kao vrlo cijenjena začinska biljka.
Danas se najviše uzgaja u Nizozemskoj, u lončanicama koje je potrebno obilno zalijevati vodom i držati na izravnom svjetlu. Ova jednogodišnja biljka može narasti do 40 cm, a cvate ružičastim ili bijelim cvjetovima na središnjem dijelu stabljike i izdancima.

Uobičajen je zeleni bosiljak, ali postoje još i ljubičasti i tamni bosiljak. Ljubičasti bosiljak ima kovrčave listove s lijepim nazubljenim rubovima i može se koristiti umjesto svojih zelenih rođaka. Privlačan je i kao ukrasna biljka.

Kao vrsta, tamni je bosiljak široko rasprostranjena povrtnica s nazubljenim listovima koji imaju dobar, srednje jak okus, ili nešto jači okus po đumbiru.

Energetska i nutritivna vrijednost

Listovi bosiljka imaju slatkasto aromatičan miris i pomalo su oštroga, premda ugodnoga, okusa. Sadrže 0,3-0,8% eteričnog ulja, tanin saponin i gorke tvari.

U eteričnome ulju bosiljka ima estragola ili metilkavikola koji podsjeća na anis. On također sadrži linalol, cineol i druge antiseptičke sastojke koji uništavaju štetne bakterije u hrani i sprječavaju njihov rast. Zbog toga se koristi kao prirodni konzervans.

Pojam eterično ulje podrazumijeva mirišljiva (aromatična) ulja koja se dobivaju postupkom istiskivanja ili destilacijom iz dijelova bilja (korijen, list, cvijet i sjeme).

Premda se u nazivu spominje "ulje", radi se o potpuno nemasnim lako hlapivim tekućinama intenzivnoga mirisa. To su koncentrati bogati mirišljivim tvarima karakterističnim za dotičnu biljnu vrstu. Pretežno se koriste u farmaceutskoj industriji za aromatiziranje raznih ljekovitih pripravaka, ali imaju primjenu i u prehrambenoj industriji, osobito u proizvodnji osvježavajućih napitaka, pića, bombona i dr.

Ljekovitost

Bosiljak, kao i većina začinskoga bilja koje jelu daje karakterističan okus, odlična je zamjena za sol pa način prehrane u kojemu umjesto soli koristimo začinsko bilje posredno djeluje i na snižavanje visokog tlaka i uklanjanje celulita. Osim što poboljšava okus i obogaćuje miris mnogih jela, bosiljak svojim sastojcima povoljno utječe na zdravlje organizma.

Bosiljak potiče apetit te povoljno utječe na probavu i ravnotežu crijevne flore.

U obliku čajeva najčešće se primjenjuje kod liječenja upala (želuca, crijeva), kod hripavca, početnih stanja tuberkuloze i kod bolesti mokraćnih organa (bubrega, mjehura). Ublažava kašalj, liječi afte, a služi i za grgljanje kod bolesti grla i protiv promuklosti. Ulje bosiljka smatra se odličnim sredstvom protiv akni.

Povoljno djeluje na živčani sustav: smiruje živčanu napetost, migrenu, poboljšava pamćenje i otklanja mentalni umor.

Oblozi od bosiljka pospješuju zacjeljivanje rana. Svježi listovi bosiljka odličan su domaći lijek protiv uboda kukaca ako prstima usitnite lišće i natrljate mjesto uboda.

Eterična ulja iz bosiljka u raznim se ljekovitim pripravcima upotrebljavaju inhaliranjem, kupanjem u kadi i pod tušem, prilikom masaže te kod aromatiziranja prostorija. U organizam ih unosimo kožom ili udisanjem, a zatim krvotokom dospijevaju u stanice. Na taj način djeluju na zdravlje jačajući imunitet i povoljno djeluju na psihičko stanje. Mnoga dosadašnja istraživanja pokazala su da eterična ulja imaju antibakterijsko, antivirusno i antiseptičko djelovanje.

Kupovanje i čuvanje

Bosiljak možete kupiti u lončanicama ili u vezicama. Listove svježega bosiljka omotajte vlažnim kuhinjskim papirom, stavite u plastičnu vrećicu i držite u hladnjaku najviše dva dana. Mogu se i konzervirati u maslinovu ulju ili octu te zamrznuti ili osušiti. Tijekom zimskih mjeseci bosiljak možete konzervirati tako da listove bosiljka stavljate u staklenke, blago posolite i prelijete maslinovim uljem. Staklenke čvrsto zatvorite i pospremite u hladnjak.

Ako listove želite zamrznuti, onda ih treba pomiješati s malo vode i staviti u posudu za led. Kada se kockice zamrznu, mogu se držati u zamrzivaču u plastičnim vrećicama.

Svježi listovi mogu se osušiti pa ih je potrebno čuvati na suhome i prozračnom mjestu, zaštićenom od sunca, a staklenke moraju uvijek biti tamne i dobro zatvorene.

Priprema jela s bosiljkom

Bosiljak možete rezati na podjednake trakice, tzv. chiffonade, i upotrijebiti ih kao fini gurmanski dodatak za juhe, umake i bruschette.

Svježe natrgani listovi bosiljka odlični su za salatu od narezane rajčice. U salatu ih treba dodati u posljednji trenutak jer će umaci za salate na bazi octa oslabiti svježi okus bosiljka.

Jedan od najpoznatijih umaka od bosiljka je pesto, a priprema se od svježih listova bosiljka, češnjaka, pinjola, maslinova ulja i naribanog parmezana. Preliven preko špageta pretvara tjesteninu u pravi gurmanski doživljaj, a može poslužiti i kao marinada. Osim pesta, od bosiljka možete napraviti i odličan umak za odreske, piletinu ili morske plodove na roštilju.

Svježi bosiljak možete umiješati u maslac sa svježe mljevenim paprom i naribanom limunovom koricom pa ćete dobiti aromatični maslac koji možete poslužiti preko raznih vrsta pečenog mesa i riba.

Bosiljak je jako dobro dodavati masnim jelima, kao što su masna svinjska pečenka, ragu, ovčetina ili pečena guska, jer će uz dodatak bosiljka jela biti ukusnija i lakše probavljiva.

Sušeni bosiljak ima jači okus od svježega pa ga dodajte u variva i razna druga jela od povrća, ponajprije od graška i graha, razne salate i namaze.