Švedska

Na tržišta Skandinavije (Švedska, Danska, Norveška, Finska) izvozimo široku paletu proizvoda. Osim Vegete i juha, značajne količine ajvara i mesnih konzervi svakodnevno pronalazi put do potrošačkih košarica.

Također, na policama trgovačkih lanaca moguće je kupiti i dječju hranu, kremne namaze, Fant mješavine, Dolcela slastice, marmelade, džemove, Eva riblje proizvode, paštete, trajne kobasice, Žito tjesteninu.

Geografski položaj

Osnova švedske kulinarske kulture su tradicionalni specijaliteti, koji uključuju losos, haringe i ostale ribe, divljač, šumske plodove i gljive.

Konungariket Sverige ili Kraljevina Švedska država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Švedska zauzima jugoistočni dio Skandinavskog poluotoka, a graniči s Norveškom na zapadu i Finskom na sjeveroistoku.

Švedska obuhvaća 450 000 km² površine, od čega na kultiviranu zemlju otpada 8%, na šume 53%, planine 11%, a na jezera i rijeke 9%. Glavni grad je Stockholm, a ostali veći gradovi su Göteborg, Malmö, Helsingborg i Upsala. Za Švedsku kažu da je mala nacija u velikoj zemlji, jer broji tek nešto više od 9 000 000 stanovnika.

Povijesni utjecaj

Vojna velesila tijekom 18. stoljeća, Švedska već gotovo dva stoljeća nije sudjelovala ni u jednom ratu. Tijekom politički trusnog 20. stoljeća uvijek je zauzimala neovisno stajalište o zbivanjima u svijetu, a svoju neutralnu poziciju uspjela je zadržati i tijekom dva svjetska rata. Rezultat toga, kao i dugotrajne uspješne ekonomske politike, je vrlo visok životni standard i razvijen sustav socijalne skrbi.

Švedska je članica Europske Unije od 1995. godine, a radikalne transformacije koje je doživjela u 21. stoljeću učinile su je modernom, sofisticiranom i internacionalnom zajednicom.

Sve to, ali i tradicija, gostoljubivost, klima, obilovanje plodovima sezonskog karaktera, ostavilo je traga i na prehranu Šveđana.

Karakteristike kuhinje

Šveđani su poznati kao veliki gurmani koji stalno traže nova iskušenja za svoje okusne pupoljke. Sve koji Švedsku namjeravaju posjetiti očekuje ugodno iznenađenje - konzistentno visoka kvaliteta švedske hrane i restorana u kombinaciji s nezaboravnim ambijentom, gostoljubivošću i profesionalnošću usluge.

Švedska je agrikultura u procesu prelaska na dugotrajno humanije i ekološkije metode kultivacije i gospodarenja, što zajedno s pozitivnim ekološkim predispozicijama daje meso, povrće, žitarice i ostale proizvode izvrsne kvalitete.

Što god odaberete na švedskom jelovniku, a sadržava tradicionalne namirnice, gotovo nepogrešivo će vas odvesti u carstvo kulinarskih vrhunaca.

Osnova švedske kulinarske kulture su tradicionalni specijaliteti iz kvalitetnih namirnica, koji uključuju losos, haringe i ostale ribe, divljač, šumske plodove i gljive. Riba i meso su oduvijek igrali presudnu ulogu u prehrani Šveđana. Tijekom dugačkih zima nedostatak svježeg povrća odrazio se i na tradicionalne recepture. Najveći nacionalni specijalitet su švedske školjke, a preporučujemo da probate njihove oštrige, koje svoj optimalan okus zahvaljuju sazrijevanju u hladnoj vodi.

Konzervirano zelje, džemovi od šumskog voća, a posebice brusnica, koriste se kao izvor vitamina C tijekom duge zime. Džem od brusnice dodaje se i teškim jelima od mesa, osim zbog izvrsnog ukusa, i zbog digestivnih svojstava. Nešto ekskluzivniji, ali za švedsku kuhinju još uvijek vrlo uobičajen, džem od barske kupine jedno je od jela koje se tradicionalno serviraju na večerama povodom dodjela Nobelovih nagrada.

Duga tradicija lova i ribolova u Švedskoj ovisi o obalnoj ili šumskoj udaljenosti. Lovci uglavnom love jelene i losove.

Obroci

U švedskom domu obično se jedu 3 glavna dnevna obroka: doručak, ručak i večera. U svim školama se za ručak servira topli obrok.
Među radnim dijelom nacije ručak je obično nešto laganiji, a sastoji se, primjerice, od salate i baguettea, prepuštajući glavnu poziciju večeri, kada se servira topli obrok. Za osobu dobrih manira Šveđani će vas smatrati pojedete li ono što ste stavili na tanjur. Jedan od razloga tome je i njihova skromnost i štedljivost.

Specijaliteti

Za švedskim stolom sigurno ćete zateći neke od ovih jela:

• Smörgåsbord - švedski stol
• Köttbullar - mesne kuglice
• Inlagd sill - haringa u salamuri
• Gravad lax - osušen i usoljen losos
• Kräftor - slatkovodni rakovi
• Kåldolmar - savici od zelja
• Pannkakor - tanke palačinke, kao crepes
• Ärtsoppa - juha od graška
• Kroppkakor - kuglice od krumpira punjene svinjetinom
• Blodpudding - crni puding
• Falukorv - kobasice porijeklom iz Faluna
• Janssons frestelse - jelo od krumpira, češnjaka, inćuna i vrhnja
• Knäckebröd - tradicionalan švedski kruh
• Smörgåstårta - sendvič - torta
• Pite od jabuka, borovnica, brusnica
• Palačinke
• Muffine
• Müesli.

Ili pića:

• Mlijeko - Švedska je zemlja broj jedan u konzumaciji mlijeka na cijelom svijetu
• Filmjölk - kiselo mlijeko ili jogurt
• Kava - Švedska je jedan od najvećih konzumenata kave, odmah iza Finske
• Prirodni sokovi
• Glögg - kuhano vino
• Champis i Pommac - bezalkoholne varijante pjenušaca
• Absolut Vodka.

Tradicionalna kuhinja

Tradicionalna švedska kuhinja prepuna je kulinarskih delicija: od morske hrane, peradi, janjetine, govedine, teletine, divljači, do izvrsnih mliječnih proizvoda, gljiva i šumskih plodova: brusnica, borovnica i kupina. Hrana u Švedskoj rezultat je agrikulture, ali i njene prirodne raznolikosti - šuma, planina, jezera i rijeka. Tradicionalne metode pripreme jela su dimljenje, fermentiranje, usoljavanje, sušenje, mariniranje i poširanje.

Bogata švedska tradicionalna kuhinja nekad je ovisila o godišnjim dobima. Ljeto je oduvijek bilo povezano s okusnim užicima i senzualnošću, dok su ostala godišnja doba, zbog oštrih vremenskih uvjeta, ovisila o zimnicama i konzerviranoj hrani. Do prije samo nekoliko desetljeća svježa hrana bila je dostupna samo tijekom sunčanog i toplog dijela godine.

Proljeće i rano ljeto dočekivalo se s velikim veseljem zajedno s grgečima, pijetlovima, umotanim filetima baltičke haringe iz pećnice, svježim zelenim šparogama i prvim jagodama. Draž su imali i prvi krumpiri kuhani u začinima, koji su na stol stizali još vrući, preliveni maslacem. Tijekom ljeta jelo se na terasama, organizirali su se piknici, okupljanja u čast kavi i hrani.

Vansezonska tradicionalna kuhinja

Za vrijeme ljeta i kratkog perioda dozrijevanja skupljali su se plodovi za konzumaciju u ostatku godine, a svoje preživljavanje Šveđani su bazirali na ljetnim urodima. Zelje i krumpiri su se u podrumima čuvali za zimu, raženi kruh se pripremao i sušio kako bi mogao stajati duže, a svježi kruh bio je povlastica najviših slojeva.

Voće dostupno zimi bilo je dragocjenije od ljetnih jabuka ili krušaka, bez obzira kako ove ukusne bile, a od većine voća kuhao se džem i spremao za zimnicu. Iz istog se razloga konzumacija svježeg povrća smatrala rasipanjem.

Ispijanje svježeg mlijeka, kao i jedenje maslaca ili jaja, smatralo se neslućenim zadovoljstvom. Mlijeko je fermentirano ili se obogaćeno bakterijskim kulturama konzumiralo kao jogurt ili drugi mliječni proizvodi.

Puna smočnica bila je na ponos svakoj domaćici, ali i garancija bogate zime.

Moderna kuhinja

Mlada švedska kuhinja stasala je na korijenima tradicionalne, ali se, osim kvalitetom namirnica i odličnim okusom, proslavila i svojom kreativnošću i inovativnošću, te dizajnom i igrom boja za stolom. Koriste se brusnice, korjenaste biljke, haringe, divljač i punomasni sir na sasvim novi način, a čula su inspirirana nepreglednim šumama, jezerima i morskom obalom, ali i svakodnevnim životom.

Što god odaberete na švedskom jelovniku, a sadržava tradicionalne namirnice, gotovo nepogrešivo će vas odvesti u carstvo kulinarskih vrhunaca. Nama ostaje samo da vam poželimo Smaklig måltid ili ''užitak u jelu''!