Litva
Litavske potrošače posebno su osvojile Podravka juhe i dodaci jelima. Litavska kuhinja temelji se na namirnicama koje uspijevaju u hladnoj i vlažnoj sjevernoj klimi: ječam, krumpir, raž, cikla, zeleno širokolisno bilje, bobičasto voće i gljive te mliječni proizvodi životinjskog porijekla.
Podravkini proizvodi prisutni su na ovom području više od 30 godina. Litavske potrošače posebno su osvojile Podravka juhe te proizvodi iz kategorije univerzalnih i specijalnih dodataka jelima.
Litva je 2010. godine Vegetu nagradila i priznanjem za proizvod godine, TOVAR GODA 2010.
Podravka d.d.
Predstavništvo
P.Brieža
Riga
LV-1045
Letonija (Latvija)
Kontakt osoba:
Pavel Karandej, Direktor predstavništva
tel: +371 67336 591
mob: +371 29 131 565
Centrala
Podravka d.d.
Ante Starčevića 32
48000 Koprivnica
Hrvatska
Kontakt osoba:
Vedran Kelek, Izvršni direktor Sektora IE
Kuhinja Litve
Smještena na rubu sjeverno-europske ravni, Litva je zemljopisno gledano sjedište europskog kontinenta i to u točki koja se nalazi 26 km sjeverno od glavnog grada, Vilniusa.
S obzirom na zemljopisni položaj te povijesne utjecaje, litvanska kuhinja ima puno doticaja s kuhinjama ostalih zemalja Istočne Europe, a posebice susjeda: Poljska i Ukrajina. Vidljivi su i utjecaji skandinavskih zemalja, kao i mađarske, romanske, gruzijske te kuhinje aškenaskih Židova.
Zajednička povijest Litvanaca, Latvijaca, Poljaka i Aškenaza očituje se i kroz kulinarstvo. Kao primjer jela koja su slična u svim gastronomijama su peljmeni (koldūnai) - tijesto punjeno nadjevom od mljevenog mesa (ili ribe) sa začinima te kuhano u temeljcu; zatim krafne (pączki) - dizano tijesto sa slatkim punjenjem koje se peče u vrućem ulju te palačinke (blynai).
Vojske koje su prošle kroz Litvu također su ostavile svoj utjecaj, a među njima se posebno ističe torta Napoleon - višeslojni kolač s bogatim nadjevom od bobičastog voća i badema.
I blizina Njemačke utjecala je na litvansku kuhinju jelima od svinjetine i raznim jelima od krumpira (puding od krumpira - kugelis i kobasice od krumpira - vėdarai).
Razdoblje nakon II. svjetskog rata do neovisnosti početkom 90-tih godina 20. stoljeća u Litvi je razdoblje stagniranja gastro scene zbog nedostatka kvalitetnih namirnica. Osvajanjem samostalnosti i kulinarstvo se prepoznaje kao područje u kojem se može slaviti nacionalni identitet.
Iako je litvanska gastronomija bogata mastima, u Litvi je nizak udio pretilog stanovništva u ukupnoj populaciji.