Božićni kolači
- Zanimljivost by coolinarika.com -Blagdanski je stol uvijek bio nešto posebno. Sve ono što na običnom stolu tijekom godine nije bilo, za blagdan se pojavilo. A pogotovo slastice i kolači.
Ali, kako sada pisati o kolačima kad su novine pune "stezanja remena", recesije i krize? O "stezanju" oduvijek govore oni koji stežu onima koji nemaju što stezati pa prema tome sami odlučite kako ćete se ponašati. Meni nitko neće pokvariti blagdane! Uvijek može biti i gore. Dakle, ′ajmo raditi kolače! Ne moraju oni biti ni skupi ni pretjerani. Prisjetimo se naših starih recepata koji će mirisom iz davnina vratiti vrijeme kad su navade bile važnije od surove stvarnosti. Kako se ono kaže "bolje da izumre selo, no običaj". Jer blagdani su blagdani, nikad ih nije previše. Ne vjerujte onima koji kažu da premalo radimo, a previše svetkujemo. Mumford u "Mitu o mašini" piše da je u šesnaestom stoljeću više od pola danâ u godini bio praznik, svetkovina. "Ukupan broj blagdana, uključujući i nedjelju popeo se na 189 što je iznosilo više nego u carskom Rimu!"
Od slatkiša na otocima rade se fritule, kroštule i razna obredna peciva i kruhovi.
U cijeloj se Europi uz Božić vežu posebna peciva i kruhovi. Tijesto pojačano sa svim nesvakodnevnim namirnicama na kojima se uvijek štedilo: maslacem, jajima i šećerom. A tu su naravno i orasi, lješnjaci, bademi, suho i ušećereno voće! Redovito su ti božićni kruhovi i začinjeni mirišljavim začinima. Od đumbira do cimeta, korice limuna...
Ali svuda u Europi, pa i kod nas, kruhove sve više zamjenjuju kolači i slastice. Tako je u Engleskoj postao obavezan bogati voćni kolač, u Francuskoj - bûche de Noël, lagana je rolada sada prekrivena čokoladom.
Tako su i naši slatki kruhovi potisnuti gomilom različitih kolača. Rijetko gdje se priprema neko jednostavno jelo poput zeljenjaka ili zelenjaka s dalmatinskih otoka ili zeljenik, uljenak poznatiji kao soparnik iz Poljica. "Zeljenik, soparnik ili uljenak čini se od zelja (blitve), brašna, malo luka i ulja. A za velike gozbe, kada se "oće komu učinit počast, metne se u zeljenik sa zeljon suvica (suva grožđa), stuče se s lukon orija, pospe se izvanka cukron kanelon, da ćuti malo više slasti."
Na Visu se radio "hib", od suhih smokava začinjen mirisnim biljem. Domaćica umače ruke u rakiju i oblikuje male kruhove od mljevenih smokava te ih suši na prozračnu mjestu. Na Badnji dan i Božić hib se poslužuje uz bićerin rakije. Od slatkiša na otocima rade se fritule, kroštule i razna obredna peciva i kruhovi. Skromno i fino.
Onako poluslučajno provjerio sam na raznim forumima što se danas "nosi" u svijetu božićnih kolača. Web je prepun savjeta, recepata i dopisivanja oko božićnih kolača. Poput neke sekte razmjenjuju se neviđeni recepti i savjeti. Kao da postoji nekakva underground scena na kojoj vlada neviđena nervoza pred blagdane. Ni Coolinarika ne zaostaje.
Udruga pčelara Slavonije i Baranje "RADILICA" iz Osijeka raspisala je natječaj za "kolač od meda za božićne blagdane."
A pazite sad ovo. Zamalo nisam umro od smijeha. Evo što kaže jedna domaćica: "Ja sam dosadna ponavljačica tako da je moja ponuda uvijek ista, ali šta ćete kada to ljudi vole. Znači, prhka orehnjača, makovnjača i rogač. Mađarica i bijela pita, bajadera, polumjeseci, breskvice, kuglice, tornjići (ovo su moje osobne umotvorine za koje i ne postoji neki recept), salama od oblatne, kokos-salama, žarbo, i onda keksići (kiflice orah i kokos, lincer u obliku margarete) i to je to. Ako se naručuje više kila, onda to obogatim išlerima (opet moja osobna kreacija dolazi do izražaja tako da nikada nisu isti) i tubicama. Osobno mislim da je toliko vrstâ dovoljno, a kao što sam i rekla, pokazalo se da to moji ljudi najviše vole."
Bez brige. Vlada može odahnuti. Gospođa se ne inati. Ovo je bilo objavljeno prije Božića 2007.
